Odgovor:

Kada stranac koji nema prebivalište u Republici Srbiji stekne nepokretnost na teritoriji Republike Srbije, razlikujemo dve “vrste” stranaca:

  1. Stranac – rezident, koji ima prijavljeno boravište u Republici Srbiji i kome MUP dodeljuje evidencioni broj za strance (EBS), koji je trinaestocifreni broj kao JMBG
  2. Stranac – nerezident, koji nema prijavljeno boravište i koji u Republici Srbiji samo ima imovinu –  dužan je da ima PIB (devetocifreni broj koji dodeljuje Poreska uprava).

U tom smislu, kod obrade isprave, treba prvo dostaviti dopis MUP, da u skaldu sa članom 45. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administracija, dostavi podatke da li je strano fizičko lice dobilo EBS (evidencijski broj za strance – u skladu sa Zakonom o strancima ovaj broj je sadržan u ličnoj karti za stranca, koja predstavlja ispravu o identitetu koja se izdaje stalno nastanjenom strancu, odnosno strancu na privremenom boravku koji nema važeću putnu ispravu).

Ukoliko na osnovu dobijenih podataka to lice nije dobilo EBS, onda je to lice stranac – nerezident koji je dužan da ima PIB.

Prema članu 27. stav 2 tačka 7) ZPPPA, PIB je dužno da ima nerezidentno fizičko lice koje određuje punomoćnika u skladu sa odredbom člana 14. stav 2.  ovog zakona.

Članom 14. stav 2. ZPPPA propisano je da  je poreski obveznik fizičko, odnosno pravno lice – nerezident Republike (u daljem tekstu: nerezident) koji nema stalnu poslovnu jedinicu na teritoriji Republike, odnosno koji ostvaruje prihode ili stiče imovinu na teritoriji Republike van poslovanja svoje stalne poslovne jedinice, dužan da u roku od deset dana od dana početka ostvarivanja prihoda, odnosno sticanja imovine podložne oporezivanju na teritoriji Republike, obavesti Poresku upravu u sedištu o licu koje je njegov poreski punomoćnik.

Član 16. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji dalje propisuje da Poreska uprava, po službenoj dužnosti, iz reda poreskih savetnika ili advokata postavlja zastupnika nerezidentu koji nije u roku iz člana 14. stav 2. ovog zakona obavestio Poresku upravu o svom poreskom punomoćniku. Zaključak o postavljenju zastupnika po službenoj dužnosti dostavlja se zastupniku i objavljuje na internet strani Poreske uprave i oglasnoj tabli Poreske uprave, a protiv zaključka žalba nije dozvoljena. Nagradu i nadoknadu troškova zastupnika po službenoj dužnosti isplaćuje Poreska uprava, prema tarifi koju propisuje ministar nadležan za poslove finansija (u daljem tekstu: ministar), pri čemu Poreska uprava ima pravo na povraćaj ovih sredstava od poreskog obveznika.

Tarifom o nagradi i nadoknadi troškova zastupnika po službenoj dužnosti – advokata u poreskom postupku (“Službeni glasnik RS“, br. 55/04, 59/13) propisuje se visina nagrade i nadoknade troškova zastupnika po službenoj dužnosti – advokata u poreskom postupku koje isplaćuje Poreska uprava. Advokatu koji je postavljen za zastupnika po službenoj dužnosti u poreskom postupku pripada novčana nagrada u iznosu od 50% od nagrade propisane tarifom kojom se određuju nagrade i naknade troškova za rad advokata, u delu koji se primenjuje na ostale postupke. Advokatu koji je postavljen za zastupnika po službenoj dužnosti u poreskom postupku pripada nadoknada svih troškova u vezi sa radom, u skladu sa tarifom.

Članom 28. stav 9. ZPPPA propisano je da ako poreski obveznik ne podnese prijavu za registraciju, Poreska uprava će po službenoj dužnosti dodeliti PIB, na osnovu raspoloživih podataka, odnosno faktičkih okolnosti.

Pravilnikom o poreskom identifikacionom broju, članom 5. uređeno je da ako prijavu za registraciju ne podnese nerezidentno lice PIB će dodeliti Poreska uprava po službenoj dužnosti.

U skladu sa navedenim, treba proveriti da li u dokumentaciji postoji kontakt ili neki drugi podatak (npr. stari JMBG iz “bivše Jugoslavije”) za tog nerezidenta, koji bi trebalo da ima PIB, ali LPA o tome nema podatak.

Ukoliko u ispravi o sticanju nepokretnosti postoji ime i kontakt  rezidentnog fizičkog lica (advokat ili drugo ovlašćeno lice), LPA može pokušati da ostvari kontakt sa tim licem i predoči mu zakonske obaveze za otvaranje PIB-a nerezidenta, ali često ta lica (uglavnom advokati) ne sarađuju jer su dobili ovlašćenje samo da odrade promet nepokretnosti.

U slučaju kada nerezidentno fizičko lice ne otvori PIB u skladu sa Zakonom, LPA bi trebalo da pokrene postupak da se PIB dodeli po službenoj dužnosti i dostavi dopis Poreskoj upravi da otvori PIB po službenoj dužnosti. Prema našim saznanjima Poreska uprava neće da dodeli PIB po službenoj dužnosti po pisanom zahtevu LPA, samo sa priloženom ispravom o sticanju imovine nerezidentnog fizičkog lica, bez podataka o zastupniku po službenoj dužnosti. Smatramo da LPA, bez obzira na to, treba da uputi dopis Poreskoj uprave, jer na taj način postoji dokaz da je LPA preduzela aktivnost u cilju dobijanja PIB-a za nerezidentno fizičko lice.

Ukoliko na navedene načine LPA ne uspe da dobije PIB, nema druge varijante  da se utvrdi obaveza poreza na imovinu,  bez da se PIB otvori angažovanjem zastupnika po službenoj dužnosti, što je neekonomično i neracionalno imajući u vidu visinu poreske obaveze i troškove koje bi prouzrokovalo angažovanje advokata kao zastupnika po službenoj dužnosti. O tome odlučuje svaka LPA.

Znači, LPA bi morala da odredi i angažuje zastupnika u skladu sa članom 16. ZPPPA. To bi podrazumevalo plaćanje svih troškova zastupanja, koji bi pali na teret jedinice lokalne samouprave, u skladu sa članom 16. ZPPPA (imali bi pravo na povrćaj tih sredstava od poreskog obveznika, što bi se sprovodilo u posebnom postupku).

Imajući u vidu iznose poreske obaveze i visinu troškova advokata koji bi kao zastupnik učestvovao u svim poreskim postupcima za određenog poreskog obveznika tokom određenog perioda, postavlja se pitanje ekonomske opravdanosti njegovog angažovanja, koja se mora posmatrati kroz mogućnost naplate utvrđenih poreskih obaveza i nastalih troškova.

Ukoliko ne postoji podatak o PIB-u, predmeti se moraju ostaviti sa strane (podaci u prijavi u aplikaciji notara ostaju u status “neobrađena”) i čeka se da možda obveznik otvori EBS ili PIB u narednom periodu (povremeno treba proveravati sa MUP ili uvidom u PIB registar).