Odgovor:

U slučaju prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, stečajni postpak u odnosu na stečajnog dužnika se obustavlja, rešenjem Privrednog suda. Novac dobijen prodajom stečajnog dužnika kao pravnog lica, kao i imovina koja nije bila predmet procene (vezano za prodaju), ulaze u stečajnu masu u odnosu na koju se stečajni postupak nastavlja. Pošto je prema odredbi člana 20. stav 4. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji izmirenje poreske obaveze lica u stečaju uređeno zakonom kojim se uređuje stečaj, jasno je da poreske obaveze za lice koje je kao stečajni dužnik prodato izmiruje stečajna masa u odnosu na koju se stečajni postupak nastavlja.

Nakon pravosnažnosti rešenja o obustavljnju stečajnog postupka u odnosu na stečajnog dužnika iz razloga njegove prodaje kao pravnog lica u poreskom računovodstvu treba da isknjižite sve obaveze sa PIB stečajnog dužnika na PIB stečajne mase nad kojom se stečajni postupak nastavlja. Nakon završne deobe stečajne mase i pravosnažnošću rešenja o zaključenju stečajnog postupka nad stečajnom masom, na osnovu koga se sprovodi brisanje iz registra APR, imate pravni osnov da izvršite i druga knjiženja na PIB stečajne mase.

Uzimajući u obzir da se stečajni postupak, nakon prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, dalje nastavlja nad PIB STEČAJNE MASE, kao I činjenicu da se stečajni postupak može sporovoditi samo bankrotstvom ili reorganizacijom, nakon isknjižavanja potraživanja sa PIB stečajnog dužnika na PIB stečajne mase (u redovnom računovodstvu), u vanbilansno poresko računovodstvo se prema ZPPPA prenose neplaćene poreske obaveze sa PIB stečajne mase.

Zakonom o stečaju, članom 49. uređen je položaj razlučnih poverioca u odnosu na druge poverioce u stečajnom postupku, a čl.133. stav 12) propisan je redosled namirenja obaveza iz ostvarene cene predmetne nepokretnosti na kojoj je obezbeđeno potraživanje. 

Odredbama člana 163a. ZPPPA, propisano je da se u vanbilansnom poreskom računovodstvu vode neplaćene poreske obaveze:

1) poreskih obveznika koji su saglasno drugim propisima brisani iz propisanog registra, osim ako je za ispunjenje tih obaveza odgovorno drugo lice;

2) za koje je nastupila zastarelost u skladu sa ovim zakonom;

3) poreskih obveznika nad kojim je stečajni postupak okončan putem bankrotstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak;

4) po osnovu spornih i dubioznih potraživanja.

Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisuje oblike redovne naplate poreza (čl. 67. Zakona)na sledeći način:

Naplata poreza vrši se, po pravilu, plaćanjem novčanog iznosa o dospelosti poreza na propisane uplatne račune javnih prihoda, u rokovima propisanim zakonom.

Ministar može propisati plaćanje pojedinih poreza preko poreske blagajne.

Porez se može platiti i kupovinom vrednosnog papira (taksene marke, doplatne poštanske marke, fiskalne akcizne markice i sl.) u slučajevima propisanim zakonom.

Izuzetno od odredbi st. 1-3. ovog člana, poreska obaveza se može namiriti:

1) putem kompenzacije, na način i pod uslovima koje, u skladu sa poreskim zakonom, bliže uređuje ministar;

3) konverzijom potraživanja po osnovu poreza u trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika, na način i pod uslovima koje propiše Vlada;

3a) davanjem umesto plaćanja, odnosno zamenom ispunjenja, kada je poreska obaveza veća od 50.000.000 dinara, na način i pod uslovima koje utvrdi Vlada odlukom, i to samo u slučajevima kada postoji interes Republike za sticanje predmetne imovine.

A šta se smatra danom plaćanja poreza propisano je čl.68 ZPPPA na sledeći način:

Dan plaćanja poreza je dan kada je:

1) dugovani iznos poreza i sporednih poreskih davanja poreskog dužnika prenet na propisani uplatni račun javnih prihoda;

2) (brisana);

3) dugovani iznos poreza za koji je poreski obveznik – fizičko lice, a koji se utvrđuje samooporezivanjem, odnosno po rešenju, osim po osnovu prihoda od samostalne delatnosti, uplaćen na poreskoj blagajni;

4) na propisani način poništen, odnosno kupljen vrednosni papir iz člana 67. stav 3. ovog zakona;

5) zaplenjeni novac i prihod od prodaje pokretnih stvari i nepokretnosti prenet na odgovarajući račun javnih prihoda;

6) doneto rešenje Poreske uprave o prenosu stvari u svojinu Republike u skladu sa članom 104. stav 18. ovog zakona;

7) doneto rešenje Poreske uprave o prenosu nepokretnosti u svojinu Republike u skladu sa članom 110. stav 5. ovog zakona;

8) iznos ostvaren prodajom pokretnih stvari i nepokretnosti u postupku prinudne naplate poreza i sporednih poreskih davanja uplaćen na propisani uplatni račun javnih prihoda.

Danom namirenja poreske obaveze putem kompenzacije smatra se dan kada je dokument o kompenzaciji realizovan na način i pod uslovima iz člana 67. stav 4. tačka 1) ovog zakona.

Danom namirenja poreske obaveze putem konverzije poreskog potraživanja u trajni ulog Republike u kapitalu poreskog obveznika smatra se dan kada je Vlada donela akt o konverziji.

Ako poreski obveznik podnese zahtev za plaćanje poreza putem preknjižavanja, danom plaćanja poreza smatra se:

1) dan na koji je dospeo porez koji se plaća putem preknjižavanja, ako na taj dan postoji više plaćeni porez po drugom osnovu, ili

2) dan na koji je porez po drugom osnovu plaćen u iznosu većem od dugovanog, ako je porez koji se plaća putem preknjižavanja ranije dospeo.

Dan plaćanja poreza iz stava 4. ovog člana određuje se na osnovu činjeničnog stanja na dan odlučivanja po zahtevu.

Dan na koji je porez na dodatu vrednost plaćen u iznosu većem od dugovanog u smislu stava 4. ovog člana je dan na koji poreski obveznik ima pravo da podnese zahtev za povraćaj neiskorišćenog iznosa poreskog kredita u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.

Danom namirenja poreske obaveze putem davanja umesto plaćanja, odnosno zamenom ispunjenja, smatra se dan overe sporazuma kojim je realizovana odluka Vlade iz člana 67. stav 4. tačka 3a) ovog zakona.

Namirenje potraživanja u stečajnom postupku uređeno je na navedeni način. Isknjižavanje obaveza iz redovnog računovodstva u vanbilansno poresko računovodstvo moguće je primenom odredbi čl.163a ZPPPA, koje se odnose na brisanje poreskih obveznika iz propisanog registra i okončanjem stečajnog postupka putem bankrotstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak.

Ne navodite o kakvoj saglasnosti Vlade se radi i šta je zakonski osnov za tu saglasnost. Dakle, nedostaju sve činjenice, iz kojih razloga smo dali zakonski okvir u koji bi tebalo da se uklopite u zavisnosti od konkretne poreskopravne situacije.

            Takođe, vaše postupanje je određeno i odlukom nadležnog organa JLS koji će potvrditi namirenja potraživanja i naložiti vam dalje postupanje.