Odgovor:

Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji, članom 74. propisana su sredstva obezbeđenja naplate. Kao sredstvo obezbeđenja može se ponuditi i trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se ustanovljava administrativna zabrana, poreski dug može naplatiti. 

Menica je hartija od vrednosti po naredbi kojom njen izdavalac (trasant) izdaje bezuslovni nalog drugom licu (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplati određenu svotu novca ili sam izdavalac obećava da će izvršiti tu isplatu.

U prvom slučaju radi se o trasiranoj menici, a u drugom o sopstvenoj menici.

Suštinska razlika između trasirane i sopstvene menice je u tome što kod sopstvene menice postoji izjava o neopozivoj isplati dok kod trasirane postoji naredba o neopozivoj isplati.

Sopstvena menica postoji u onom slučaju kada se njen izdavalac sam obavezao na plaćanje svote na koju menica glasi.

Trasirana menica obavezno sadrži (prema Zakonu o menici):

1) označenje da je menica, napisano u samom slogu isprave, na jeziku na kome je ona sastavljena;

2) bezuslovni uput da se plati određena svota novca;

3) ime onoga koji treba da plati (trasat);

4) označenje dospelosti;

5) mesto gde plaćanje treba da se izvrši;

6) ime onoga kome se ili po čijoj naredbi mora platiti (remitent);

7) označenje dana i mesta izdanja menice;

8) potpis onoga koji je menicu izdao (trasant).

Akceptiranje menice, predstavlja menično pravnu radnju gde se neko lice, najčešće trasat, svojom voljom i potpisom obavezuje da prihvati meničnu obavezu i da će meničnu svotu isplatiti onako kako ona glasi. Akcept je izjava lica na koje se vuče menica, da će u roku dospeća menice na naplatu isplatiti menični dug u celini ili delimično. Ime akceptanta (lica koje isplaćuje menični dug) se nalazi na licu menice. Pre same naplate meničnog duga imalac menice podnosi je akceptantu na akceptiranje, tj. potrebno je da akceptant na licu menice napiše “prihvatam“ ili “priznajem“ i da se potpiše. Ovo je bitno zato što, neretko, menicu izdaje jedan pravni subjekat, a drugi pravni subjekt izmiruje obavezu iz te menice.

Od tog momenta se menja i glavni dužnik u menici, jer tada glavnog dužnika trasanta zamenjuje akceptant.

Dakle, akcept predstavlja izjavu koju određeno lice stavlja na meničnu ispravu kojom potvrđuje trasantov nalog za isplatu menične sume.

Sa akceptiranjem menice, daje se meničnom poveriocu povećana sigurnost da će menična svota biti isplaćena.

U vašem slučaju ako su trasant i trasat ista lica u pitanju je sopstvena a ne trasirana menica, koja prema ZPPPA ne može biti sredstvo obezbeđenja plaćanja. Kod trasirane menice ne mogu biti ista lica trasant i trasat. Sopstvena menica nije propisana ZPPPA kao predmet prinudne napalte, pa u tom smislu nejasno je i šta ste podrazumevali da takva menica može biti „sredstvo obezbeđenja u postupku prinudne naplate“ 

 Takođe Zakon o menici pojmovno razlikuje, ako je u pitanju trasirana menica: “trasant”, “trasat” “remitent” a ne fizička i pravna lica. Menica mora da bude izdata u svemu prema Zakonu o menici.

U odgovoru na vase pitanje broj 4. skrećemo pažnju da sredstvo obezbeđenja plaćanja može biti samo: menica avalirana od strane poslovne banke, dakle garant na menici (jemac) je poslovna banka a ne pravno lice. U slučaju sopstvene menice, prema Zakonu o menici imate samo izjavu izdavaoca menice da će izvršiti određenu isplatu.

Prema čl.74.ZPPPA kao sredstvo obezbeđenja plaćanja prihvata se trasirana menica sa izjavom dva žiranta da će se iz njihovih zarada u slučaju nepoštovanja rokova u postupku odlaganja plaćanja naplatiti dugovani porez iz njihovih zarada na kojima je ustanovljena administrativna zabrana.

Takođe podsećamo da se u postupku odlaganja plaćanja dugovanog poreza na rate prihvata sredstvo obezbeđenja iz koga će se najefikasnije izvršiti naplata dugovanog poreza.