- Fizičko lice koje je obveznik poreza na imovinu ima neizmirene obaveze na današnji dan 716.000 RSD. Obveznik traži reprogram dugovanja. Da li je prihvatljivo da za ovu visinu dugovanja prisatnemo na dva penzionera kao žiranta i koja je procedura, takođe nam se nudi mogućnost uzimanja bankarske garancije pa nas interesuje i procedura za tu vrstu obezbeđenja?
Odgovor:
Odredbama člana 74. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji propisano je koja sredstava obezbeđenja naplate dugovanog poreza se mogu zahtevati od poreskog dužnika.
Kao sredstvo obezbeđenja naplate može se zahtevati:
- hipoteka na nepokretnosti poreskog obveznika;
- zaloga na pokretnim stvarima poreskog obveznika;
- neopoziva bankarska garancija;
- jemstvo drugog lica koje je vlasnik imovine na kojoj nema tereta;
- trasirana menica, akceptirana od strane dva žiranta, iz čijih se zarada, na kojima se ustanovljava administrativna zabrana, poreski dug može naplatiti;
- menica avalirana od strane poslovne banke.
Ako se dugovani porez obezbeđuje hipotekom na napokretnosti poreskog obveznika, zalogom na pokretnim stvarima i jemstvom drugog lica sredstva obezbeđenja ne mogu biti manja od 120% visine dugovanog poreza čija se naplata obezbeđuje.
Od dužnika se može zahtevati jedno ili više sredstava obezbeđenja istovremeno.
Kada se od dužnika, po podnetom zahtevu za odlaganje plaćanja dugovanog poreza, kao sredstvo obezbeđenja naplate zahteva neopoziva bankarska garancija plativa na prvi poziv dužnik je dužan da dostavi bankarsku garanciju, izdatu shodno odredbama Zakona o obligacionim odnosima, koji uređuju bankarsku garanciju. Bankarskom garancijom se obavezuje banka prema primaocu garancije da će mu za slučaj da mu treće lice na ispuni obavezu o dospelosti, izmiriti obavezu ako budu ispunjeni uslovi navedeni u garanciji. Garancije mora biti izdata u pisanoj formi.
Prilikom prijema bankarske garancije obavezno se proverava da li garancija sadrži sve elemente, a naročito se obraća pažnja na:
- vrednost garancije, odnosno iznos na koji glasi, a koji mora biti jednak ili veći od iznosa duga;
- rok garancije, koji mora biti duži najmanje pet radnih dana od dana dospeća za plaćanje poslednje rate po predlogu dužnika,
- potpis i pečat garanta.
Prilikom preuzimanja garancije od dužnika sastavlja se zapisnik, koji potpisuje lice iz poreskog organa koje je preuzelo garanciju i dužnik, a kopija zapisnika se predaje dužniku. Bankarska garancija treba da čuva na obezbeđenom mestu.
Dakle, poreski obveznik će od poslovne banke uzeti bankarsku garanciju pod uslovima te banke i vama priložiti kao sredstvo obezbeđenja.
Zaloga na zaradi dužnika kao sredstvo obezbeđenja naplate
Kada se od dužnika kao sredstvo obezbeđenja po podnetom zahtevu za odlaganje prihvata zaloga na obveznikovoj zaradi, što nije eksplicitno propisano da se kao sredstvo obezbeđenja naplate može prihvatiti i zaloga na obveznikovoj zaradi, ali je prema Uputstvu Poreske uprave navedeno da se i to sredstvo može prihvatiti, mora se voditi računa o sledećem:
– obveznik je dužan da poreskom organu dostavi: potvrdu isplatioca zarade i pismenu izjavu kojom se saglašava da nadležni poreski organ, kao sredstvo obezbeđenja naplate dugovanog poreza za koji se traži odlaganje na delu njegove zarade, do visine propisane zakonom, stavi administrativnu zabranu koju će izvršavati isplatilac zarade u iznosima i rokovima iz akta o odlaganju plaćanja dugovanog poreza.
Potvrda isplatioca zarade treba da sadrži:
- dužinu radnog staža poreskog obveznika kod isplatioca zarade,
- prosečan iznos zarade u poslednjih šest meseci,
- iznos poslednje isplaćene zarade uz naznaku za koji je mesec ta isplata izvršena,
- opterećenje zarade na osnovu akta drugog organa ili po osnovu kredita,
- koliko puta u toku meseca i kada se isplaćuje zarada.
Prilikom odlučivanja koje sredstvo obezbeđenja će se prihvatiti u postupku odlaganja plaćanja dugovanog poreza isključivo se vodi računa o efikasnosti naplate iz datog sredstva obezbeđenja.
Smatramo da su neopoziva bankarska garancija i menica avalirana od strane poslovne banke veoma efikasna sredstva obezbeđenja, a na vama je cenite konkretnu poreskopravnu situaciju i u skladu sa činjenicama odlučite koje srestvo obezbeđenja ćete prihvatiti.