Odgovor:

S obzirom da LPA još uvek koristi adresni šifarnik Pošte, a ne RGZ, ne može se sistemski menjati adresa u našoj bazi.

Promena naziva ulica i kućnog broja, koja nije sistemski podržana je veliki problem već duže vreme. Nadamo se da će se to regulisati kada svi državni organi i drugi registri budu koristili isti adresni šifarnik. Do tada obveznik mora da obilazi razne službe i menja adresu.

A do tada, po našem mišljenju svakako da LPA prema saznanju, treba da izvrši promenu adresnog podatka o objektu oporezivanja u svojoj bazi. Pravni osnov da se to uradi po službenoj dužnosti je da se oporezivanje vrši na osnovu poreske prijave i drugih podataka kojima raspolaže LPA.

Član 13 Zakona o porezima na imovinu pravo na poreski kredit daje za stan ili kuću za stanovanje u kojem stanuje obveznik i u kojoj je prijavljeno njegovo prebivalište, u skladu sa zakonom kojim se uređuje prebivalište građana.

Prema članu 9. Zakona o prebivalištu građana:

Građanin je dužan da nadležnom organu prijavi svoje prebivalište u roku od osam dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuje prebivalište.

Prijava prebivališta za maloletno lice podnosi se u roku od tri meseca od njegovog rođenja, odnosno osam dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj prijavljuje prebivalište.

Prijava prebivališta za lice bez poslovne sposobnosti podnosi se u roku od osam dana od dana nastanjenja na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište.

Prijava prebivališta na novoj adresi stanovanja ujedno znači i odjavu prethodnog prebivališta na teritoriji Republike Srbije.

Na osnovu ovih odredbi nije baš najjasnije da li promena naziva ulice i broja za isti stan ili kuću za stanovanje, znači gubitak prava na poreski kredit i pitanje je kako  bi drugostepeni organ rešio  žalbu na rešenje, ako bi je obveznik podneo, kao ni sud po tužbi.